Koja je razlika između visokotemperaturnih i niskotemperaturnih dizalica topline?

Dizalice topline nude moderno rješenje za centralno grijanje doma koristeći energiju iz okoliša za toplu vodu i grijanje prostora. Prijenos topline se ostvaruje iz zraka, vode ili tla, uz mogućnost integracije u različite sustave grijanja kao što su radijatorski ili podni. Princip rada dizalica topline temelji se na isparavanju i kondenzaciji rashladnog medija u zatvorenom krugu.

Kroz ovaj proces, dizalica apsorbira toplinu iz vanjskog izvora, poput zraka, te je pomoću kompresora prenosi do toplog medija, najčešće vode ili zraka u sustavu grijanja. Iako postoje različite izvedbe dizalica topline, u Hrvatskoj su najčešće zrak – voda dizalice topline.

Kada govorimo o temperaturnom režimu, one se razlikuju po niskotemperaturnim i visokotemperaturnim modelima, svaki sa specifičnim prednostima za određene namjene. Kompatibilne su također s drugim obnovljivim izvorima energije, što dodatno smanjuje troškove grijanja i povećava održivost.

Vrste dizalica topline prema temperaturnom režimu

Prema temperaturnom režimu, dizalice topline dijele se na niskotemperaturne i visokotemperaturne sustave.

Niskotemperaturne dizalice pogodne su za podno grijanje i sustave grijanja sa ventilokonvektorima, dok visokotemperaturne modeli bolje odgovaraju sustavima korištenim sa radijatorima.

• Visokotemperaturne dizalice topline obično rade na temperaturama od 65°C do 85°C, što ih čini pogodnima za sustave grijanja koji koriste radijatore i imaju visoke temperaturne zahtjeve.
• Niskotemperaturne dizalice topline funkcioniraju na nižim temperaturama, obično do 35 °C ili 45 °C (u sustavima sa ventilokonvektorima), a maksimalna temperatura polaza nikada ne prelazi 60-65°C. One su najprikladnije za suvremene energetski učinkovite objekte, poput onih s podnim grijanjem, gdje su potrebne niže temperature za održavanje ugodne topline.

Podno grijanje vs. radijatorsko grijanje

Podno grijanje ravnomjerno raspodjeljuje toplinu u prostoru, ističući se energetskom učinkovitošću kada se koristi s niskotemperaturnim dizalicama topline. To rezultira smanjenjem troškova i poboljšanjem komfora.

No, radijatorski sustavi često zahtijevaju više temperature za brzo postizanje željene topline, čineći ih pogodnijima za visokotemperaturne dizalice.

Odluka o izboru grijanja ovisna je o potrebama za toplinskom energijom i izolacijskim svojstvima objekta (procjena toplinskih gubitaka).

Planirate realizaciju?

Pri izboru temperaturnog režima, ključno je odabrati sustav koji najbolje odgovara uvjetima i energetskim potrebama objekta. Podno grijanje funkcionira bolje s niskotemperaturnim dizalicama.

• Niskotemperaturne dizalice: idealne za podno grijanje.
• Visokotemperaturne dizalice: optimalne za radijatorske sustave.

Ugradnja sustava

Ugradnja dizalica topline zahtijeva pažljivo planiranje uz procjenu objekta za optimalnu integraciju sustava. Preporuka je prilagoditi instalaciju prema postojećem sustavu grijanja i izolaciji.

Pravilna instalacija i odabir odgovarajuće opreme jamče dugoročnu učinkovitost i manje operativne troškove. Savjetovanje sa stručnjacima i ovlaštenim instalaterima olakšava postavljanje i funkcionalnost sustava.

Zaključak

Razlike između niskotemperaturnog i visokotemperaturnog režima manifestiraju se u podnom i radijatorskom grijanju, pri čemu svaka vrsta dizalice nudi specifične prednosti. Podno grijanje u kombinaciji s niskotemperaturnim sustavima omogućava veće uštede i ravnomjernu distribuciju topline, dok visokotemperaturni sustavi pružaju optimalnu učinkovitost s radijatorima i osiguravaju dovoljan kapacitet topline i u najhladnijim danima.

Ugradnja dizalica topline donosi značajne energetske i financijske uštede, čineći ih atraktivnim izborom za kućanstva.